Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj

 
   
 
 

Javno privatno partnerstvo

/assets/images/post/27/list/thumb/partnerships_large.jpgJavno privatno partnerstvo (JPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnim sektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga. Javni sektor se javlja kao proizvođač i ponuđač suradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru. Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti poslovni interes (profit) i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove.

Cilj javno privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija  proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način pružanja javnih usluga. JPP se javlja u različitim područjima javne uprave, u različitim oblicima, s različitim rokom trajanja i s različitim intenzitetom, a najčešće u slučajevima kada javna uprava nije u mogućnosti neposredno obavljati javne poslove u vlastitoj režiji iz dva razloga:

  • zbog nedovoljne stručnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju posebno stručni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.);
  • zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj režiji (npr. nabavka građevinske mehanizacije).

Karakteristike projekata JPP su:

  • dugoročna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) između javnog i privatnog sektora,
  • stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloživosti i potražnje (dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru).

Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to:

  • ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana inicijativa);
  • statusni oblik JPP-a (trgovačko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i privatnog sektora).
 

/assets/images/post/27/list/thumb/greenbook.jpgEuropska unija donijela je Zelenu knjigu o javno-privatnom partnerstvu Europske unije o javnim ugovorima i koncesijama. U tom se dokumentu analizira pojava JPP-a, i to ponajprije zbog njihove klasifikacije, kako bi se utvrdilo koji oblici takvog povezivanja spadaju pod propise EU o javnim nabavama, a koji se mogu ugovarati na drugi način. Budući da se na Hrvatsku kao pristupnu članicu EU ne odnosi navedeni propis, Vlada RH donijela je Smjernice za primjenu ugovornih oblika JPP-a (NN 98/2006), kojima potiče i usmjerava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u realizaciji projekata javne infrastrukture putem JPP-a te definira različite kriterije za projekte JPP-a. Za provedbu Zakona o JPP ključna je uloga Agencije za javno-privatno partnerstvo čije su temeljne zadaće i ovlasti:

  • odobravanje prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, dokumentacije za nadmetanje te konačnih nacrta ugovora;
  • objavljivanje popisa odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva i sudjelovanje u njihovom predstavljanju potencijalnim ulagačima;
  • ustrojavanje i vođenje Registra sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu;
  • praćenje provedbe sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu;
  • međunarodna suradnja u svrhu unaprjeđivanja teorije i prakse javno-privatnog partnerstva;
  • izučavanje domaće i inozemne prakse u primjeni javno-privatnog partnerstva;
  • sudjelovanje u izradi krovnih strategija, važnih za primjenu javno-privatnog partnerstva;
  • predlaganje prilagodbi zakona i propisa važnih za primjenu najbolje prakse u pripremi i provedbi projekata javno-privatnog partnerstva;
  • izdavanje provedbenih uputa;
  • davanje stručnih tumačenja o pitanjima iz područja javno-privatnog partnerstva;
  • propisivanje programa izobrazbe za područje javno-privatnog partnerstva;
  • primjena suvremenih tehnologija u svrhu stvaranja i upravljanja nacionalnim centrom znanja za područje javno-privatnog partnerstva.

Prednost financiranja projekata putem javno-privatnog partnerstva je u činjenici da se takva investicija ne promatra kao povećanje javnog duga. Ključan uvjet nalazi se u klasifikaciji imovine koja se razmatra uz ugovor o partnerstvu. Imovina iz ugovora ne smatra se imovinom grada samo ako postoji čvrst dokaz da privatni partner snosi većinu rizika vezanog uz partnerstvo. U uvjetima kandidature za članstvo u Europskoj uniji, javno-privatno partnerstvo doprinosi daljnjoj stabilnosti tržišta i privatizaciji državnog portfelja što izravno utječe na održavanje trenda povećanja izravnih stranih ulaganja.

 
Izvor: Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP).
image
0800 200 170
Besplatni info-telefon
(radnim danom 9-15 sati)
image
Zelena knjižnica
energetske efikasnosti
Zeek obuhvaća publikacije objavljene u sklopu provedbe EE projekta
Gašpar Energetić savjetuje
  • Prilikom rada klima uređaja, pokušajte eliminirati bespotrebne toplinske izvore u prostoru kao što su rasvjeta i ostali kućanski uređaji i vodite računa o tome da ne hladite prostorije u kojima ne boravite.